U informativnoj tjednoj emisiji na prvom programu državne ruske televizije u nedjelju, 10.10. ove godine prikazan je prilog o klimatskim promjenama. Gospođa Luba Zoebkova, koja živi u Nizozemskoj, je za CLINTEL prevela komentatora na engleski, a ovdje donosim svoj prijevod s engleskog:
Zagrijavanje Zemlje kao nova religija o kojoj se ne smije razgovarati
Klimatsko zagrijavanje i prijetnja koju ono čini životu na Zemlji je tema u modi. Skoro su nam potpuno utuvili u glavu da su ljudi krivi za sve, a neki usijani „zeleni“ aktivisti se slažu da bi ljudi, kako bi spasili prirodu, trebali imati manje djece, jer svako dijete znači ugljični teret za planet od 60 tona CO2 godišnje. Mnogi na svijetu već ozbiljno razmišljaju o tome. Pokazuju vrhunsku spremnost za žrtvovanje usredotočujući se isključivo na obnovljive izvore energije – sunce i vjetar. Zapad planira potrošiti ne milijarde, nego bilione, na energetsku tranziciju (tzv. reformu tržišta).
Švedska djevojka Greta Thunberg je izostajala s nastave zbog klimatskih demonstracija i postala slavna i bogata preko klimatskog aktivizma, ali odjednom se sjeverni pol prestao topiti. Trenutno ledeni pokrov ima površinu 4.81 miliona kvadratnih kilometara, što je milion kilometara više nego u rujnu prošle godine. Da li je to početak promjene klime ili slučajnost? U svakom slučaju će područje sjevernog pola igrati ulogu ogromnog hladnjaka na Sjevernoj polutci nadolazeće zime, što će nesumnjivo sniziti temperaturu godišnjeg doba. Ali, to je sve na sjeveru.
A što je u međuvremenu s jugom? Nemojte reći Greti, koja je izgleda psihički krhka, ali Antarktika je također hladnjak na kojem bi se Pfizerovo cjepivo moglo skladištiti na otvorenom. Prošli tjedan je ruska stanica Vostok na Antarktici zabilježila -79.4 oC, a prosječna temperatura južnog pola je od travnja do rujna iznosila -61 oC, što je 4.5 stupnja hladnije od mjerenja u posljednjih trideset godina.
Moglo bi se reći da je u pitanju slučajnost, ali bilo kako bilo, ovaj drugi ogromni hladnjak će također ohladiti naš planet s juga. Količina morskog leda oko Antarktike sada je porasla na petu najvišu razinu ikada zabilježenu.
Greta Thunberg još nije preodgojila čovječanstvo. Nezgodno se baš dogodilo da je potražnja za prirodnim plinom, naftom i ugljenom na vrhuncu. Prema čemu se kreće planet: zatopljenju ili hlađenju? O kojim faktorima to ovisi? Koliko dugo će loše obrazovana švedska srednjoškolka koja neopravdano izostaje s nastave mučiti odrasle?
Kad se ne bi obazirali na „zelenu“ totalitarnu Gretinu sektu, nego na ozbiljne znanstvenike, postalo bi jasno da je, zasnovano na mjerenim podacima, Sunce odlučujući faktor u klimi Zemlje – njegova aktivnost i zračenje koje primamo sa Sunca, koje ovisi o udaljenosti i kutu Zemljine osi. Profesor Oleg Sorohtin s Instituta za oceanografiju Ruske akademije znanosti je razvio fizikalnu teoriju Zemljine klime pomoću koje se kvantitativno može odrediti utjecaj pojedinih različitih faktora na klimu i njihov ukupan utjecaj. Pri tome staklenički plinovi ne igraju nikakvu ulogu. Ozbiljni strani znanstvenici imaju jednako mišljenje. Profesori Ingemar Nordin iz Švedske, Richard Lindzen iz SAD-a, Guus Berkhout iz Nizozemske i Alberto Prestininzi iz Italije su među 500 klimatologa i znanstvenika iz okolnih područja koji su potpisali pismo UN-u, poslano 23. rujna 2019.
U pismu se kaže: “Modeli na kojima se trenutno zasniva međunarodna klimatska politika su neopravdani. Okrutno je i preuranjeno da se bilioni protraće na osnovi rezultata ovih nesavršenih modela. Trenutna klimatska politika brutalno i nepotrebno potkopava cijelu ekonomiju.“
Ipak, ovo ostaje važna tema: zatopljenje u posljednjim desetljećima je činjenica, kao i otapanje leda na polovima, iako je ovo ciklično. A neki znanstvenici predviđaju da ćemo ući u malo ledeno doba blizu sredine stoljeća. Doći će do zahlađenja. A možda je ono što se sada događa na polovima preteča tome. Ali začudo, nema znanstvenih konferencija o klimi. I nema zajedničke istine koja proizlazi iz znanstvenih kontroverzi. Nije slučajno što je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Ivar Giaever na sastanku s drugim dobitnicima Nobelove nagrade rekao: “Zagrijavanje Zemlje postalo je nova religija jer se o tome ne smije govoriti.”
Čudno je, ali Ruska akademija znanosti, kao najvažnija stručna organizacija zemlje, još uvijek nema službeni konsolidirani pogled na uzroke i vremenski okvir zagrijavanja Zemlje. Stav je dvosmislen, kaže predsjednik Akademije Aleksandar Sergejev. Jasno je da je potrebna ozbiljna konferencija o klimi kako bi se razvila zajednička znanstvena platforma za ruske znanstvenike. Uostalom, na kraju se radi o fizici i mjerljivim činjenicama. Odgovor bi također trebao biti o tome. Odgovor koji može biti osnova pri donošenju strateških političkih i gospodarskih odluka.
Vrlo je riskantno pratiti Zapad u tome. Vidimo u kakvu se situaciju dovela Europa. Ne samo da cijene svih goriva (pa i drva za ogrjev!) rastu kao nikad prije, već postoje i nepredviđeni ekološki problemi. U Francuskoj su, na primjer, nedavno održani prosvjedi protiv vjetroturbina. One ne samo da ubijaju ptice, ispuštaju neugodan, pa čak i štetan zvuk, ili zagađuju prekrasne krajolike, već je nejasno i kako se riješiti golemih lopatica turbine. Izrađene su od teškog kompozitnog materijala, dugačke su oko 40 metara i teške 7 tona. Stare lopatice se šalju iz Europe u Ukrajinu. U SAD-u se stare oštrice jednostavno zakopavaju u zemlju. U nekim državama to je zabranjeno, ali još uvijek nema drugog rješenja.
Znamo za ovaj problem na Krimu, gdje je rt Meganom pokriven vjetroturbinama (dio Ukrajine koji je sad pod vlašću Rusije, op.prev.) Ovaj pomodni ukrajinski projekt je propao. Lopatice su otpale. Generatori su zahrđali. Tko će to počistiti? Gdje su ekolozi? Da pozovemo Gretu Thunberg?
Za kraj, prema vremenskoj liniji klimatskih promjena na Zemlji u posljednjih pola milijarde godina, prije nas je bilo još toplije. U posljednjih tisuću godina došlo je do cikličkog zagrijavanja i zahlađenja. Još uvijek smo unutar ovih granica (temperature, op. prev.). Rusiji je potrebna ozbiljna klimatska znanstvena rasprava. Istovremeno je jasno da planet ionako treba održavati čistim. Ali, kako je predsjednik Putin opravdano primijetio: “Ne moramo slijepo uvoditi brojne standardne sheme; sve odluke koje se donose trebale bi značiti novi izvor rasta i tehnologije za rusko gospodarstvo.”