27. siječnja 2021.

 Smrtnost od ekstremnog vremena je smanjena za 99% u proteklom stoljeću
Štete od klime se smanjuju posljednjih trideset godina
Prilagodba je korisna, ublažavanje je štetno

Svijet se treba puno više usredotočiti na prilagodbu klimi, a značajno manje na ublažavanje posljedica. Ovo je zaključak CLINTEL-a (Climate Intelligence Foundation) nakon međunarodnog sastanka na vrhu koji je nedavno održan u Nizozemskoj. Prilagodba je već uspješno dokazala svoju vrijednost, dok se ublažavanje posljedica pokazalo neefikasnim i skupim. “Zeleni oporavak” od korona krize s jakim naglaskom na ublažavanju, koje je stalno zagovarano za vrijeme sastanka, je zbog toga zavaravajuća poruka.

Ne postoji bolje mjesto na svijetu od Nizozemske za održavanje online konferencije o prilagodbi klimatskim promjenama, koja je sjedište i Globalnog centra za prilagodbu od 2018. godine.

Nizozemska zaslužuje neslužbenu titulu “svjetskog prvaka prilagodbe” u području zaštite od vode. Stoljećima smo to radili tako da naši nasipi imaju vjerojatnost poplave jednom u deset tisuća godina, dok je u ostatku svijeta uobičajeno jednom u stotinu godina. Nizozemski stručnjaci ulažu pojačane napore u prilagodbe poljoprivrednih kultura promjenjenim klimatskim uvjetima.

Zaklada CLINTEL je, od svog početka 2019. godine, značajno podržavala klimatsku prilagodbu, zbog čega je zadovoljna što je Nizozemska vratila ovu vrstu klimatske politike na međunarodni dnevni red. Prečesto i predugo je prilagodba bila zanemareno dijete. Kao što smo ustvrdili u svom osnovnom dokumentu “Istraživanje klimatskih promjena”: “Mnogi životi su spašeni prilagodbom, što se uopće ne može reći za ublažavanje (smanjivanje emisija CO2)”.

Povijest gurnuta pod tepih
Nakon završetka konferencije CLINTEL smatra neshvatljivim zašto su sve dobrobiti, koje su klimatske prilagodbe donijele u prošlom stoljeću, najvećim dijelom ostale neistaknute. Prilagodba je prikazana kao “krajnja nužda” koju treba upotrijebiti budući da klimatski ciljevi Pariškog sporazuma (zadržati globalno zagrijavanje ispod 2 oC, a još bolje 1.5 oC) vjerojatno neće biti postignuti. Ovo je velika nepravda ulozi prilagodbe. Uostalom, prilagodba je već osigurala spektakularan napredak u prošlom stoljeću. Zašto se to ne spominje?

Dva nedavno objavljena grafikona (vidi dolje) zorno prikazuju koliko je postignuto, uglavnom zahvaljujući blagostanju i prilagodbi, kao i da ne postoji klimatska kriza, kao što je CLINTEL istaknuo u svojoj Svjetskoj deklaraciji o klimi. Poruka ovih grafikona je sljedeća: “Čovječanstvo se sve uspješnije nosi s vremenskim ekstremima. Ne postoji razlog zbog kojeg bi se ovaj pozitivan razvoj sutra mogao promijeniti u negativan. Zašto gurati ove dokaze pod tepih?”

Manje žrtava
Prvi grafikon prikazuje značajno smanjenje broja žrtava u svijetu kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su vrućine, hladnoće, poplave, suše, uragani i šumski požari. Prije stotinu godina, kad je svjetsko stanovništvo brojalo dvije milijarde, godišnje je prosječno od vremenskih katastrofa umiralo pet stotina tisuća ljudi. Prošle godine je umrlo 8 200 ljudi u takvim katastrofama, pri čemu je svjetsko stanovništvo sada 7.6 milijardi. U apsolutnom iznosu riječ je o smanjenju od 98%, a u relativnom od preko 99%.

Naravno da možemo još bolje, ali trebamo biti ponosni i otvoreni prema ovom velikom dostignuću koje je, u najvećoj mjeri, proisteklo zbog povećanog blagostanja i tehnološkog napretka. Što bogatije zemlje postaju, to bolje mogu štititi svoje građane od vremenskih ekstrema. Veliki napredak u prošlom stoljeću se  dogodio i u najsiromašnijim zemljama svijeta!

Lijevo – godišnji broj smrtnih slučajeva, dolje – godine. Plavo – broj smrtnih slučajeva vezan uz klimu (poplave, suše, oluje, požari, ekstremne temperature), crveno – broj smrtnih slučajeva nevezan uz klimu (potresi, cunamiji, vulkani)

Izvor: Lomborg, Bjorn, (2020), Welfare in the 21st century: Increasing development, reducing inequality, the impact of climate change, and the cost of climate policies, Technological Forecasting and Social Change, 156, issue C, number S0040162520304157

 

Manje šteta
Drugi grafikon prikazuje globalne štete od vremenskih nepogoda postotno u odnosu na globalni BDP.

 

Stupci – globalne štete vezane uz vremenske nepogode Lijevo – postotak, dolje – godine, Izvor: Roger Pielke Jr

Ponovno izvanredan rezultat ako se sjetite koliko se često za vrijeme klimatskog sastanka na vrhu tvrdilo da su štete od vremenskih nepogoda sve veće. U stvarnosti se šteta od nepogoda, u odnosu na BDP, smanjila. Ovo se dogodilo u vrijeme kad su emisije CO2 rasle brže nego ikad ranije, bez obzira na 25 međunarodnih klimatskih konferencija na kojima su se trudili ograničiti te emisije.

Priča koju nam govore ova dva grafikona nije o tome da se klimatske promjene ne događaju ili da su beznačajne, nego da se bogatije čovječanstvo sve bolje nosi s njima. Prema tome, prilagodba!

Prilagodba naspram ublažavanja
Globalno povjerenstvo za prilagodbu je, u svom izvještaju iz 2019., već ustanovilo da jedan dolar uložen u  prilagodbu donosi četiri dolara koristi.Drugim riječima, prilagodba doprinosi blagostanju. Povjerenstvo je zaboravilo spomenuti da  ublažavanje donosi značajno manje. Danski ekološki ekonomist Bjorn Lomborg procjenjuje u nedavnoj studiji da jedan dolar uložen u ciljeve Pariškog sporazuma o klimi (ublažavanje) donosi samo jedanaest centi koristi. Drugim riječima: ublažavanje donosi siromaštvo.

Zaključak
Poruka svjetskih vođa sa sastanka na vrhu o prilagodbi je zavaravajuća i pogrešna. CLINTEL-ova poruka svijetu je: “Povećajte ulaganja u prilagodbu, prestanite trošiti novac na ublažavanje”. Drugim riječima: “Napustite što prije ciljeve Pariškog sporazuma”.

Predsjednik CLINTEL-a:
Profesor Emeritus Geofizike
Guus Berkhout

 

Za objašnjenja i dodatne informacije u regiji: dusanbizic@yahoo.com